• Join over 1.2 million students every month
  • Accelerate your learning by 29%
  • Unlimited access from just £6.99 per month

Internet kao medij

Free essay example:

Univerzitet Apeiron

Fakultet poslovne informatike

Banja Luka, Juli, 20. 2007 godine

Smijer: POSLOVNA INFORMATIKA

Predmet: Grafika i dizajn

INTERNERNET KAO MEDIJ

(Specifičnost interneta kao medija, internet kvalitet,

internet čitljivost, korisnost, pristupnost)

Student: Brane Vuković

mentor:

 mr. Nedim Smailović

***

Uvod

(Specifičnost interneta kao medija)

        Internet je u godinama koje su iza nas ali i onima koje dolaze postao prvi «dvosmjerni» medij koji nam kao takav, omogućava mnogo više slobode, kreativnosti i učešća u protoku informacija.U uslovima u kojima se nalazi recimo marketing kao spona između krajnjeg korisnika i davaoca usluge (proizvoda), preča je da u svrhe promocije koristimo i internet koji ima mnogo širi spektar mogućnosti za razvoj i pristup krajnjem kupcu.

Evo nekoliko informacija prikupljenih u radu na projektu banjalukaonline.com, u okviru radnog tima preduzeća Bravostudio d.o.o.

Svakodnevni porast kupovine računara a u 90% tih slučajeva i njihove konekcije na globalnu mrežu Internet, dolazi do sve veće kompjuterizacije te expanzije Informacionih sistema kod nas. Svi žele da su u toku kako svjetskih tako i lokalnih dešavanja. Preko lokalnog Internet provajdera «Blic» dnevno se iz grada Banjaluka na Internet nakači više od 47 000 ljudi.

Po uzoru na portale velikih gradova, rodila se ideja o formiranju portala banjalukaonline.com,koji bi imao za cilj uticaj svojim infomacijama ispočetka na nivo 1)“virtuelne BiH” i procjene da bi zabavni sadržaj ovog tipa morao naići na odobravanje svih ljudi iz informatičke oblasti. Ovaj medij je već danas pomoću interesantnog sadržaja, ažurnosti kod osvježavanja, interesantnih tema na forumu, logički povezanih cjelina, i razmjene reklama sa vodećim internet kućama, a u pogledu afirmacije sajta kao kulturološke pojave u Banjaluci i šire do sada prema zvaničnim informacijama o posjetama akumulirao oko 65 000 posjeta za jedan mjesec. Tako, veliki broj članova i posjetilaca nam omogućava da budućim i sadašnjim poslovnim partnerima omogućimo uspješnu reklamu. Na osnovu već kreiranog software-a za praćenje i kontrolisanje posjeta, klijentu se uspješnost njegove reklame može dokazati i prikazati već razvijenim programom za praćenje saobraćaja na sajtu.

U toku ovog rada, a kroz primjere upoznaću vas pojedinačno i sa ostalim cjelinama koje su pomenute u naslovu, a to su još jednom:Internet kvalitet, internet čitljivost, korisnost, pristupnost.

1)virtuelno - je više ništa nego stvar. Sa druge strane virtuelno ima veze i sa stvarnošću, ono je susret ničega i stvari. Zbog toga ovaj termin često srećemo kao sinonim za Internet. (Definicija dijelom preuzeta sa libretto.co.yu )

***

Internet kvalitet

U naslovu je možda i preambiciozno navedena je tema koja nam govori o kvalitetu internet medija. Da bismo na pravi način obuhvatili sve ono što nam donosi pomenuti kvalitet morali bi pisati vjerovatno mnogo veći broj stranica nego što nam dozvoljavaju okviri jednog seminarskog rada.

Iz tog razloga, najbolje bi bilo u kratkim crtama navesti nekoliko najbitnijih faktora koji utiču na kakvoću IS (internet stranica), sa primjerima u okviru projekata na kojima sam radio.

  • Brzina pristupa stranici
  • Faktori koji utiču na ovaj segment su mnogi: kvalitet i brzina servera, način izrade IS, brzina internet pristupa, brzina računara, kvalitet međuveza, težina grafike i kompletne multimedije na sajtu...
  • Primjer:
  • Preglednost i dostupnost
  • U ovom slučaju kvalitet se ogleda  u arhitekturi stranice, njenom pojednostavljenju navigacije i strukturi linkova, te detaljima koji nas mogu asocirati na određene opcije.
  • Primjer:
  • Standardizacija
  • Da bi se uspješno gradio IS potrebno je poštovati neke na žalost još nepisane standare. Načina za izradu IS je mnogo, samo je nekoliko onih pravih koji nam kao korisniku mogu na posljetku donijeti bogato i ispunjeno Internet iskustvo.
  • Primjer:
  • 2)Kompatibilnost
  • Mogućnost rada u nekoliko različitih uslova i okruženja je, kada su u pitanju IS od velikog, čak i najvećeg značaja za budućnost nekog IS. Veliki broj računara sa različitim arhitekturama, veliki broj različitih programa koji nam omogućavaju pristup i korištenje Interneta, nameću svoje standarde u reprodukciji sadržaja IS-a. Nažalost u ovoj sferi vlada velika zbrka i zbog toga je potrebno pridržavati se provjerenih metoda za izradu IS.
  • Primjer:

2)kompatibilnost – izraz najčešće korišten u informatici, označava mogućnost nekog oblika software-a ili hardware-a da se bez obzira na uslove i okruženje pod kojim radi, prilagodi i na pravi način reprodukuje korisniku.


  • Grafička dopadljivost
  • Iako je ovaj faktor pomenut kao posljednji u listi, podjednako je bitan, jer se svakako radi o prirodnosti i kvalitetnom umjetničkom izrazu kroz jedan funkcionalan IS. Praćenjem trenda u izradi stranica, zatim pažljivim i svjesnim odabirom boja, tipografije, te grafika, u mnogome možemo podržati faktore kao što su: standardizacija, preglednost, dostupnost... , te na taj način korisniku otkriti sve ono što i namjeravamo. Za određene tipova IS-a koristićemo određene tonove boja, određenu tipografiju, upravo iz razloga koji će omogućiti bolje shvatanje sadržaja koji je webmaster htio da prenese.
  • Primjer:

Klikom na linkove konkretno se vide primjeri uspješno izrađenih IS-a, te njihova primjena. Zahtjevi za svaki projekat su bili različiti, pa se samim tim i njihova arhitektura razlikuje od primjera do primjera. Napomena je i da su same stranice, naišle na oduševljenje kod klijenata, te nam odmah otvorile mogućnost dalje uspješne saradnje na poljima dizajna u programiranja.

***

Internet čitljivost

Osobina je koja u mnogome zavisi od više elemenata. Načina kreiranja internet stranice, dizajn, tipografija, pa i vrste internet browser-a svakako su najbitniji elementi. Ipak, treba se osvrnuti i na pretraživače koji su u pregledanju interneta često polazna tačka. Koristiti pretraživače je lako, tj. izgleda lako, ali se često dešava da za nepronađenu datoteku kažemo: “toga nema na internetu”. Internet danas ipak okuplja približno 1.114 milijardi korisnika (izvor: Wikipedia), a broj stranica se već može ponositi sa nekoliko stotina miliona. Sada tek možemo vidjeti koliko su naše pomenute riječi skoro pa besmislene. Bitno je znati, i ne samo u okviru osnovnog-korisničkog znanja, nego u pojedinim slučajevima ulaziti i u dubinu tematike. Pa krenimo pomenutim redom.

  • Boje, dizajn stranica i tipografija

Među bitnijim stavkama je svakako način na koji ćemo iskoristiti boje, grafiku, slike ali i pomoću kojeg fonta ćemo objaviti tekst na Internetu. Mogućnosta da se internet sajt prema bojama i obliku kreira su velike. Moda je prolazna tako ja u svojim radovima pokušavam koristiti sve moguće kako bi sajt ostao moderan i nakon nekoliko godina. U većini slučajeva ne uspjevam, ali zato redovno radim redizajn svih “zaostalih” stranica.

U posljednje vrijeme većina novih Internet korisnika kupuje LCD ili Plasma ekrane koji imaju mnogo intenzivnije nijanse boja od starih monitora. U skladu sa tim, IS je potrebno pripremati i provjeravati i na jednom, ali i na drugom ekranu, i na taj način pronaći optimum.

Tipografija nam može mnogo pomoći ali i mnogo odmoći u preglednosti i čitljivosti IS. Jedna od boljih stvari u standardizacije interneta je mogućnost odabira samo nekoliko sistemskih fontova za ispis dinamičkog sadržaja na  internet stranicama. Veliki broj fontova, koji nam se nudi cijelim bespućima interneta daje nam mohućnost da šire gledamo na dizajn i našu kreativnost, ali njihovo pretjerano korištenje u dizajnu IS ali i u dizajnu uopšte nije dobro. Zapravo može da bude izuzetno naporno za oči, pa i da nam unosi nervozu. Fontovi treba da su u skladu sa dizajnom, da oslikavaju našu želju da pojedine dijelove istaknemo ali neke i da sakrijemo.

 Žalosno je da oni koji treba da nas ljude nečemu, nemaju nikakve veze o tome šta govore. Jako loš i nezgrapan primjer websajta je www.kfbl.edu.ba koji ne samo da na jednoj stranici koristi više od jednog fonta za ispis sadržaja, već čak kombinuje dva pisma Ćirilicu i Latinicu.

3)Godine koje su ugrađene u moj radni vijek u ovoj sferi informatike, daju mi pravo da o ovome govorim otvoreno i da prstom pokazujem na one koji ne znaju posao kojim se bave.

Primjeri dobro dizajniranih stranica:

  • www.villakatarina-dubrovnik.com – jedan od mojih posljednjih radova
  • www.zepterpassport.com – dizajn nastao u okviru bravostudio tima
  • www.jacimovic.com  – dizajn i fotografije nastale u okviru bravostudio tima,
  • www.tipometar.org – izuzetna tipografija

Primjeri sajtova sa lošim ili jako lošim dizajnom:

  • www.flashkit.com – mnogo bolja čitljivost u Firefox-u nego u IE-u (pogledati pretragu i forum)
  • www.kfbl.edu.ba  – jako loša kompatibilnost, još lošiji odabir fontova, boja. Loše koncipiran dizajn uopšte.
  • http://www.skynet.ba  – izuzetan nedostatak čitljivosti, napadne i nepopularne boje. Teže snalaženje u navigaciji
  • www.sp-apeiron.com  – iako ovaj sajt ne predstavlja rad profesionalaca već studenata, ne može se reći da je imalo primjeran. Veliki broj linkova sa greškom, izuzetno loša tipografija.

2) Joshua Davis, http://www.joshuadavis.com/, Januar 2003

Meni je izuzetno teško naći adekvatne riječi kojima bih opisao bahatost ovdašnjih webmajstora ali i njihovih poslodavaca. Skoro je dostignut i trocifren broj projekata u kojima sam učestvovao u ovoj informatičkoj podgrupi. Mnogi su osvajali i prestižne nagrade, i to je referenca kojom se ponosim. Ipak, to mi je i podsticaj da “svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem”. Većina pomenutih nije svjesna širine koja se odnosi na dizajn i njegovu primjenu  u izradi informatičkih cjelina kao što su internet stranice. Kao prvo, dizajnu i samoj arhitekturi stranica mora se pristupiti pomoću običnog papira i olovke. Razraditi ideju i pokušati napraviti nešto od svega toga prvo na papiru. Zatim, slijedi dizajniranje i slaganje objekata u alatima koji su nam potrebni za realizaciju ideja. Ukoliko sajt koji radimo nema logotip, ja najradije krećem od toga. Dok na njemu radim, on mi daje ideje kako i kuda dalje sa dizajnom.

Evo primjera pristupa dizajnu u četiri osnovna koraka na konkretnom primjeru sajta: www.villakatarina-dubrovnik.com koji  je urađen tehnologijom Corel-Photoshop-Flash-ActionScript.

  1. Logotip, crtanje i realizacija u Corelu
  2. Prvi crtež, formiranje osnovne ideje za intro stranicu
  3. Drugi crtež, ideja za unutrašnju stranicu
  4. Potoshop – dizajn i finalizacija grafičkih elemenata
  5. Flash pristup – import *.psd datoteke, rasčlanjivanje na dijelove, implementacija ActionScripta, animacija i sadržajnih stranica.
  1. image00.png  2) image01.jpg
  1. image02.jpg  4) image03.jpg

5) image04.jpg

  • Internet preglednici - Browseri

Browseri – internet preglednici ili alatke za surfanje internetom vrlo su međusobno slični ali i različiti. Naime, od samih pionirskih koraka Interneta, borba za prevlast između kompanija Netscape (Aktuelna verzija: Navigator 9.0) i Microsoft (aktuelna verzija: Internet Explorer 7.0.5) nije prestajala. Tako je i danas samo što su se u trku uspješno ubacile i još neke firme kao što su Mozilla sa svojim Firefox alatom (posljednji je 2.0.0.5), ali i Opera 9.22.

        Svaki za sebe, ponekad predstavlja glavobolju za webmajstore. Ono što je vidljivo u jednom, nije u drugom, a ni u trećem, dok se u četvrtom djelimično vidi. Iz tog razloga, vrlo je bitno poznavati način kreiranja stranica, solidno se koristiti svim popularnim alatima za to, često provjeravati novosti na tom polju i samim tim uvijek strijemiti ka većem znanju.

Primjeri sajtova sa dobrom čitljivošću u browserima:

  • www.bravostudio.com
  • www.zepterpassport.com
  • www.gizmo.net
  • www.halo-oglasi.com
  • www.eurobroker.ba
  • www.banjalukaonline.com

Primjeri sajtova sa lošijom čitljivošću u browserima:

  • www.flashkit.com – mnogo bolja čitljivost u Firefox-u nego u IE-u (pogledati pretragu i forum)
  • www.rc-it.net/datalab.php meni sa desne strane ne prikazuje mogućnost klika u Firefox-u
  • www.pcpandora.com – meni u vrhu se u IE-u razlikuje u odnosu na Firefox.
  • www.oksigenfm.com – potrebne dodatne instalacije prilikom pristupa ovoj stranici putem Firefox-a
  • www.kfbl.edu.ba  – jako loša kompatibilnost, lijevi meni je praktično nemoguće korektno vidjeti u Firefox-u

***

Internet korisnost i upotrebljivost

Dobro osmišljene i organizovane internet stranice sa kvalitetnim sadržajem, lakom navigacijom i što frekventnijim brojem osvežavanja zasigurno koriste svojim posetiocima. Već na početku ovog rada navao sam nekoliko statističkih podataka koje nam mogu pomoći u razlučivanju da li je internet sposoban da nam bude koristan ili ne. Odlika stranica da budu korisne posjetiocima se može posmatrtati kroz kombinaciju njihove korisnosti i upotrebljivosti.

Korisnost je zapravo ona funkcionalnost IS-a koji bi trebao da izlazi na određen način u susret potrebama korisnika. Upotrebljivost se može odnositi na posjetiočevu sposobnost da sa uspjehom koristi Web lokaciju kako bi postigao određeni cilj.

Uzmimo za primjer jednu lokaciju urađenu u Bravostudio produkciji sa online brokerskim uslugama www.eurobroker.ba Moglo bi se reći da je ona veoma korisna tj. da ima veliku korisnost, ukoliko omogućuje sve ono što bi nam donio neki brokerski šalter. Ipak, takva lokacija može da bude i potpuni promašaj ukoliko sadržaj i navigacija na sajtu nisu dobro organizovani. Upotrebljive lokacije su efikasne, snalaženje na njima je lako, vođeno logičkim koracima, i one korisnicima omogućavaju da sa lakoćom i bez grešaka postignu cilj.

Koncept da IS predstavlja praktično program koji nešto radi, je uveliko pomogao u temi ovog poglavlja tj. korisnosti. U Internet početcima bilo je relativno lako postići funkcionalnost jednog IS-a. Stranice su u to vrijeme, a neke su to i danas, predstavljale samo online imitaciju štampanih kataloga. Sada se javljaju sve češći zahtjevi za dinamičke stranice.

Primjeri korisnih sajtova:

  • www.banjalukaonline.com – nezvanični portal grada Banjaluka, informacije o dešavanjima u gradu, tehničkim dostignućima, zanimljivosti, fotografije...
  • www.banjaluka.rs.ba zvanični sajt grada, servisne informacije, informacije o gradskim projektima, administrativnoj službi, online formulari, zahtjevi, priznanice...
  • www.dizajnzona.com – dizajn zajednica, skupovi dizajnera, fotografa. Konkretni primjeri, diskusije, forum
  • www.flashkit.com – najveća Flash zajednica na Internetu, pitanja i pomoć oko AS i Flash problema, download source fajlova, tutorijali, flash komponente...
  • www.mladi.info  – sajt namjenjen mladima, ponude za posao, konkursi, volonterski rad, grantovi, upustva za implementaciju i rad sa porojektima, savjeti za nevladin sektor

***

Internet pristupnost

Tokom poslednje decenije dosta toga je izmjenjeno kada je riječ o načinu konektovanja na Internet. Iako mi u poređenju sa razvijenim zemljema i dalje zaostajemo, pomaci se i kod nas osjete. Brze Internet konekcije uzimaju većinom ozbiljniji informatičari i oni kojima to zahtjeva posao. Oni uzimaju tzv. “flat” režim jer im to omogućava bezbrižan i neograničen pristup informacijama. Za one koji ne provode previše vremena na Internetu pogodne su konekcije koje ograničavaju protok podataka ili čak modemska veza koja može poslužiti kao sekundarni internet pristup.

Modem

Modemska konekcija se kod nas još uvijek najčešće koristi zbog lakoće namještanja i jeftinijih pretplata. Ona je najsporija, tj. može da prenese najmanje podataka. Brzina modema je do 56 kilobita u sekundi, a pošto jedan bajt ima osam bitova, to znači da brzina može da dostigne sedam kilobajta u sekundi. Rizik između ostalih predstavljaju takozvani „dialeri”, neka vrsta virusa koji, kada dospiju na vaš kompjuter, pokušavaju da pozovu neki strani broj i da na vezi ostanu neko vrijeme trošeći vam impulse na taj način.

ISDN

Ova vrsta konekcije je čak i kod nas poznata veoma dugo. Prije nego što su se pojavile konekcije novije generacije, ISDN je predstavljao jedino rješenje brže od 56k konekcije. Da biste koristili ISDN, potrebno je da vam je centrala digitalna, da imate ISDN adapter i da dobijete ISDN liniju od Telekom operatera. Linija koju ste dobili u stvari je novi broj koji pored Interneta možete koristiti i razgovor. Maksimalna brzina koja se može postići je 64 kbps, ali, ako ne želite da koristite drugu ISDN liniju za razgovor, možete iskoristiti obe ISDN linije za Internet što bi rezultovalo protokom podataka do fiktivnih 128 kbps.

Kablovski Internet

Kablovski Internet je vrlo popularan kod nas. Naime, svako ko ima kablovsku televiziju može da ima i Kablovski internet. Veza se tako i ostvaruje, preko kablova za kablovsku televiziju i u ponudi je obično od 64 kbps do 1 mbps, a možete uzeti i više, zavisno od provajdera. Cijena uvođenja kablovskog Interneta nije visoka. Neki provajderi nude besplatno uvođenje ako od njih kupite kablovski modem, a drugi daju kablovski modem na korišćenje uz plaćanje uvođenja.

ADSL

ADSL je prije par godina uveden kod nas pa se javljaju neki početnički problemi. Takođe, nekim ljudima koji su jedva čekali ADSL, problem predstavlja nemogućnost centrale da radi sa ADSL uređajima. Ovdje se mogu pronaći informacije vezane za ADSL pristup. http://www.teol.net/

Wireless

Da biste se priključili na wireless kod nekog provajdera, morate imati antenu, kabl i karticu za bežično povezivanje. Antenu možete čak i sami napraviti, a ako želite da je kupite, cijena je oko 90 K, a sve popularniji (AP) privatna pristupna tačka košta 240 KM, a odatle vam će biti potreban i obični mrežni kabal. Postoji i nešto stariji način za konektovanje putem bežičnog internet, a on je podrazumjevao uključenje i WLess kartice, te izuzetno nepraktičnog i krutog koaksijalnog kabla. Mana ovog načina kačenja na net je to što vaša antena treba da ima direktnu vidljivost sa antenom provajdera da ne bi došlo do gubitka paketa podataka. Opseg propusnosti kod WLess-a je sličan kao kod modemskog interneta a kreće se u opsegu od 64 kbps do 2 mbps.

***

Zaključak

Internet kao za sad jedini medij koji je sposoban da ujedini multimedijske cjeline u jednu i na sve to da djeluje dvosmjerno u smislu da je korisniku kao i kreatoru sadržaja omogućeno da interakcijom utiče na mnoge njegove dijelove ima izuzetno blistavu i svijetlu budućnost. Televizijske, radio, i novinske kuće sve se više okreću tim boljim stranama interneta, a povećanjem brzine te sve većom komercijalizacijom ovog medija, vremenom će potpuno preći i bazirati se na Internet tehnoloiji. U susjednoj Hrvatskoj, Max-TV je već kao pilot projekat u toj zemlji ostvario i ostvaruje veliki uspjeh. Još jedna bivša Jugoslovenska republika je ostvarila veliki iskorak na planu Interneta i pristupa internetu. Makedonija. Naime, na većem procentu svoje teritorije ova zemlja je omogućila bežični pristup Internetu. Zamislite, sjedite u parku, na planini, uz obalu rijeke, i preko svog Laptopa, mobilnog telefona sa WiFi pristupom bez problema pristupate najvećoj svjetskoj biblioteci i to vrlo jeftino. Izuzetan osjećaj!


***

Sadržaj

  • Uvod (str.1)
  • Internet kvalitet (str.3)
  • Internet čitljivost (str.4)
  • Boje i dizajn (str. 5)
  • Browseri (str. 6)
  • Internet korisnost (str. 8)
  • Internet pristupnost (str. 9)
  • Zaključak (str.10)

This student written piece of work is one of many that can be found in our University Degree Engineering section.

(?)
Not the one? Search for your essay title...
  • Join over 1.2 million students every month
  • Accelerate your learning by 29%
  • Unlimited access from just £6.99 per month

Related University Degree Engineering Skills and Knowledge Essays

See our best essays

Related University Degree Engineering essays

  1. MECANISME CU LEGTURI SUPERIOARE

    - semnul pozitiv pentru angrenajele cu axe paralele, la care rotile au acelasi sens de rotatie (cotacte interioare), iar semnul minus pentru angrenajele cu contacte exterioare unde rotile se rotesc �n sensuri contrare. De notat ca, la celelalte tipuri de angrenaje, sensul de transmitere a miscarii se stabileste pe schema cinematica, prin regula sagetilor.

  2. Sustainability in Action

    The Coca-Cola system recognizes that climate change has the capacity to significantly impact the sustainability within a business and its supply chains. Increased focus is placed on energy efficiency and climate protection to help minimize costs and reduce the general environmental implications.

  1. Anlise e Desenvolvimento de Filtros Digitais Adaptativos para Imagens Mdicas

    O c�lculo do valor do pixel filtrado, , utilizando o Filtro de Lee, pode ser feito por meio da express�o abaixo, onde � a m�dia local na janela (cujo tamanho � definido pelo usu�rio), � o pr�prio valor do pixel e � o fator de peso: � a vari�ncia local normalizada, enquanto � a vari�ncia normalizada do ru�do.

  2. USO RACIONAL DE ENERGIA: Sistema de ar condicionado em edifcios de escritrios de grande ...

    Al�m disso, segundo funcion�rios do escrit�rio, a manuten��o � peri�dica. Isso evita o mau funcionamento do aparelho, que implicaria em maior consumo de energia, maior gasto com manuten��o e uma baixa na qualidade do ar no ambiente. Quanto �s instala�es do pr�dio, foi not�rio o predom�nio de cores escuras no

  • Over 160,000 pieces
    of student written work
  • Annotated by
    experienced teachers
  • Ideas and feedback to
    improve your own work